REZERVIRAJ


Matura iz logike: kako izgleda ispit i kako se pripremiti

Na maturi iz logike više od pola bodova ne možeš dobiti označavanjem točnog odgovora. Od 62 boda njih 35 nose zadaci u kojima moraš sam nešto upisati, prevesti, nacrtati ili dokazati. Tu nema pogađanja.

Zato se logika za maturu ne može naučiti napamet. Možeš znati sve definicije i svejedno zapeti na prvom dokazu. Ispit provjerava možeš li misliti točno, korak po korak, i to zapisati onako kako se boduje.

U ovom tekstu prolazim kako ispit izgleda, što se točno ispituje, gdje se gube bodovi i kako se pripremiti. Sve se temelji na službenom ispitnom katalogu za 2026./2027.

Kako izgleda ispit

Ispit iz logike ima 20 zadataka i nosi 62 boda. Traje 150 minuta bez stanke. Smiješ koristiti samo kemijsku olovku s plavom ili crnom tintom. Za zadatke otvorenog tipa dobiješ i listove za koncept, ali konačne odgovore moraš upisati u ispitnu knjižicu, na predviđeno mjesto.

Zadaci su tri vrste:

Primijeti da zadatak nije isto što i bod. Jedan zadatak ima više dijelova i svaki se boduje zasebno. Zato osam zadataka alternativnog izbora nosi 27 bodova.

Četiri područja i koliko nose

Gradivo je podijeljeno u četiri područja. Tri nose gotovo jednako, a ni četvrto nije toliko malo da ga možeš preskočiti.

PodručjeBodoviUdio
Običan jezik i jezici logike1727,4 %
Misao, svijet i znanstvena spoznaja1625,8 %
Logička svojstva i odnosi1727,4 %
Argumentacija i kritičko mišljenje1219,4 %
Ukupno62100 %

Ako jedno područje izbjegavaš, unaprijed predaješ od 12 do 17 bodova.

Što se točno ispituje

Evo što katalog traži u svakom području, s primjerima kakve ćeš sresti na ispitu.

Običan jezik i jezici logike

Ovo područje je temelj svega jer se u njemu prevodi. Rečenicu iz običnog jezika prevodiš na jezik iskazne logike ili logike prvog reda, nekad uz zadani ključ, a nekad bez njega. Ide i obrnuto: formulu vraćaš u rečenicu.

Uzmimo ključ p = pada kiša, q = ulice su mokre. Tada rečenica „Ako pada kiša, ulice su mokre“ postaje p → q. U logici prvog reda, uz ključ Sx = x je student, Čx = x čita, rečenica „Svi studenti čitaju“ postaje ∀x (Sx → Čx).

Ovdje je i prikazivanje odnosa među pojmovima dijagramima, najčešće Vennovim, te opisivanje tih odnosa običnim jezikom.

Ako prevođenje ne ide glatko, sve ostalo pada. Ne možeš napraviti istinosnu tablicu, dokaz ili analizu argumenta za rečenicu koju si krivo preveo.

Misao, svijet i znanstvena spoznaja

Ovo je područje istinosnih tablica. Gradiš ih za negaciju, konjunkciju, disjunkciju, kondicional i alternaciju te za složenije sudove. Iz njih određuješ je li sud valjan, zadovoljiv ili nezadovoljiv i obrazlažeš odgovor. Tražit će te i da izgradiš model, odnosno stanje stvari u kojem je sud istinit ili lažan.

Najčešća greška ovdje nije teška, nego brza: kondicional. Lažan je samo u jednom slučaju, kad je prvi dio istinit, a drugi lažan. Tko to krivo zapamti, krivo popuni cijeli stupac. Pomaže i jednostavna provjera: tablica za tri iskazna slova ima 8 redaka, a za četiri 16. Ako ti ispadne drukčiji broj, preskočio si neku kombinaciju.

Drugi dio područja su pojmovi i spoznaja. Prepoznaješ indukciju, analogiju, definiciju i diviziju u tekstu i procjenjuješ njihovu snagu. Određuješ odnose među pojmovima, na primjer subordinaciju: pojam „pas“ podređen je pojmu „sisavac“. Razlikuješ i hipotezu od činjenice.

Logička svojstva i odnosi

Ovo je područje dokaza. Prepoznaješ koje rečenice slijede jedna iz druge, koje si protuslove, a koje su istovrijedne. Logički slijed zatim dokazuješ u prirodnoj dedukciji, formalno i neformalno.

Katalog izričito navodi pravila koja moraš znati primijeniti:

Druga polovica područja ide u suprotnom smjeru. Kad neki odnos ne postoji, to moraš pokazati protuprimjerom ili protumodelom. Tražiš slučaj u kojem su premise istinite, a zaključak lažan. Jedan takav slučaj dovoljan je kao dokaz da zaključak ne slijedi.

Argumentacija i kritičko mišljenje

Ovdje logiku primjenjuješ na tekst. Analiziraš strukturu argumenta, parafraziraš ga i crtaš njegov dijagram. Prepoznaješ složene zaključke u kojima je konkluzija jednog argumenta premisa sljedećeg.

Tražit će te i neiskazane premise. Argument „Sokrat je čovjek, dakle Sokrat je smrtan“ je entimem: nedostaje mu premisa „Svi ljudi su smrtni“, bez koje zaključak ne slijedi.

Na kraju prepoznaješ logičke pogreške i obrazlažeš kojoj skupini pripadaju. Najčešće pogreške s primjerima iz svakodnevnog života opisao sam u tekstu o 8 logičkih pogrešaka koje radiš svaki dan.

Gdje na logici danas gubiš bodove?

Na besplatnoj dijagnostici za 15 minuta pogledamo tvoje znanje i tvoje tipične greške i složimo plan pripreme samo za tebe.

Rezerviraj besplatnu dijagnostiku

Kako se boduje i gdje se gube bodovi

Pravila bodovanja vrijedi znati prije ispita jer neki bodovi ovise samo o tome kako odgovor zapišeš.

Iz toga slijede dva pravila za sam ispit. Prvo, dokaz koji ne znaš dovršiti nikad ne ostavljaj praznim. Već samo postavljanje premisa i konkluzije u primjeru iz kataloga nosi bod. Drugo, kod protuprimjera popuni svaku ćeliju jer jedna prazna znači nula bodova.

Pazi i na vrijeme. Ispit traje 150 minuta bez stanke, što je u prosjeku sedam i pol minuta po zadatku. Dokazi traju dulje od toga pa ih nemoj ostavljati za zadnjih deset minuta.

Kako se pripremiti

Logika se uči kao jezik. Pravila nema puno, ali ih moraš koristiti dok ne postanu automatska. Ovo je redoslijed koji preporučujem:

  1. Kreni od prevođenja. Na njemu se gradi sve ostalo. Dok rečenicu ne prevodiš brzo i točno, tablice i dokazi bit će ti teži nego što jesu.
  2. Zatim istinosne tablice. Vježbaj dok kondicional ne popunjavaš bez razmišljanja. Tablica ti je i alat za provjeru: kad u iskaznoj logici nisi siguran slijedi li nešto, ona će ti to pokazati.
  3. Onda dokazi. Uči pravila jedno po jedno i uz svaki redak uvijek napiši opravdanje. Na ispitu se opravdanja boduju zasebno pa tu naviku stvori od prvog dana.
  4. Na kraju argumentacija. Kad znaš prevoditi i dokazivati, analiza argumenata i entimemi postaju primjena onoga što već znaš.
  5. Rješavaj stare ispite pod vremenom. NCVVO na svojim stranicama objavljuje ispite iz prijašnjih godina i probne ispite s rješenjima. Barem dva ili tri riješi u cijelosti: 150 minuta, bez stanke, samo s kemijskom olovkom. Tek tada vidiš gdje ti curi vrijeme.

Koliko ranije početi ovisi o tome odakle krećeš. Ako logiku dobro pratiš u školi i prevođenje ti ide, nekoliko mjeseci redovitog rada je dovoljno. Ako ti je formalni dio stran, kreni što prije. Dokazima treba vremena da sjednu.

Kad ti treba netko tko pregledava tvoje dokaze

Tablice i prevođenje možeš dobrim dijelom provjeriti sam. Dokaze puno teže. Dokaz može izgledati uvjerljivo, a u trećem retku imati krivo primijenjeno pravilo. Tu ti treba netko tko će proći svaki redak i pokazati ti gdje griješiš i zašto.

Na pripremama za maturu iz logike prolazimo sva četiri područja, vježbamo tipove zadataka koji se ponavljaju na maturi i radimo simulacije ispita. Radim uživo u Osijeku i online s polaznicima iz cijele Hrvatske. Prvi korak je besplatna dijagnostika na kojoj za 15 minuta vidimo gdje si i što ti treba.

Ako ti logika treba za školu, a ne za maturu, pogledaj instrukcije iz logike.

Ivan Vranješ

O autoru

Ivan Vranješ je magistar edukacije engleskog jezika i književnosti i magistar edukacije filozofije s Filozofskog fakulteta u Osijeku. Kroz Pametnom Dosta priprema maturante za državnu maturu iz engleskog, logike i filozofije, drži instrukcije i poslovni engleski, uživo u Osijeku i online za cijelu Hrvatsku.

crossmenu
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram