O meni

Vizija

Humanističke discipline već desetljećima gube na svom značaju. Dva su razloga zašto je tomu tako. Najnovijom tehnološkom revolucijom koncentracija ljudske znatiželje prebacila se na STEM znanosti. Njihov napredak uvelike se primjenjuje na olakšavanje ljudskih navika, doprinoseći time svjetskoj ekonomiji, dok je humanistika oduvijek bila ništa više od umne rekreacije, stoga nikad nije bila unosna.

Međutim, za trenutni status humanistike djelomično su krivi i oni koji su svoj život njoj posvetili. Naime, svi se predmeti ljudske spoznaje pokušavaju olakšati, poput matematike, biologije ili IT-a, samo se, primjerice, filozofija otežava. Profesori humanističkih predmeta (čast iznimkama) uglavnom osjećaju golemu frustraciju što je njihova struka u ogromnoj sjeni STEM znanosti. Da bi pokušali nametnuti važnost svoje struke, biraju pogrešnu strategiju i produbljuju stručnu problematiku na način da svoju struku uopće ne pojednostavljuju. Time ne dopiru do svakog čovjeka kao što dopire, primjerice, matematika, nego humanističke predmete čine dostupnima jedino odabranima, to jest entuzijastima.

Čovjek bez bavljenja humanistikom spada na bavljenje onim čime se bave i roboti. Ona u korijenu svoje riječi krije upravo čovjeka. Zbog toga ona čovjeka čini čovjekom i odvaja ga od drugih živih bića i umjetne inteligencije. Vizija projekta Pametnom Dosta je učiniti humanistiku dostupnu svakom pojedincu. Na taj način želi doprinijeti težnji da čovjek nikad ne izgubi ljudsku crtu, već da ju održava, čak i razvija.

Simbolika

Vjeverica - svoju eksplozivnost koristi u plemenite svrhe, stoga je njena navika skladištenja hrane u duplji drveta kao priprema za zimu simbol inteligencije
Žuta boja - simbolizira intelekt, čovjekovu razliku između njega i drugih živih bića
Zelena boja - simbolizira napredak, pokretača i cilj cijelog čovječanstva

O meni

Moje je ime Ivan Vranješ. Rođen sam i živim u Osijeku. Osnovnu školu i Prirodoslovno-matematičku gimnaziju završio sam također u Osijeku, dok sam studij filozofije te engleskog jezika i književnosti prolazio na tri različite obrazovne institucije: Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilištu Nikole Kopernika u Toruńu (Poljska) te Karl-Franzens sveučilištu u Grazu (Austrija). Magistar sam edukacije filozofije te engleskog jezika i književnosti s ambicijom upisa poslijediplomskog studija. Posjedujem iskustvo rada sa svim dobnim skupinama, kako kroz rad u srednjoj školi i dječjim vrtićima, tako i kroz rad kao samostalni predavač.

Radovi

Vranješ, Ivan. 2018. »Voltaireova kritika dogmatske etike«, Bilten studentskih radova iz filozofije 4 (2018), pp. 75–83.

Vranješ, Ivan. 2019. »Antropološki element u Machiavellijevom političkom diskursu«, Repozitorij Filozofskog fakulteta Osijek (2019).

Vranješ, Ivan. 2019. »Postmodernističko shvaćanje sofista: Jesu li sofisti dobri momci?«, Bilten studentskih radova iz filozofije 5 (2019), pp. 35–44.

Vranješ, Ivan. 2020. »What is the Perfect Politician?«, Bulletin of Student Papers in Philosophy (Special Edition) (2020), pp. 95–109.

Vranješ, Ivan. 2021. »Prouke Petrićevih Deset dijaloga o povijesti iz etičke perspektive«, Repozitorij Filozofskog fakulteta Osijek (2021).

Webinari

Vranješ, Ivan. 2021. »Peripatetičke rasprave – Je li prije bilo bolje?«, USF logOS.

Vranješ, Ivan. 2021. »Rođendan Niccola Machiavellija – Makijavelistički elementi u Vladi Republike Srbije«, USF logOS.

Vranješ, Ivan. 2021. »Umjetna inteligencija i robotika – automatizam ili mijenjanje ljudskosti«, USF logOS.

Vranješ, Ivan. 2022. »Guidelines on How to Exist«, Art for Introvert.

Simpoziji

Vranješ, Ivan. 2017. »Uloga sofista u povijesti filozofije«, Renesanse u filozofiji: VII. studentski filozofski simpozij – Osijek, 4. i 5. svibnja 2017., p. 60.

Vranješ, Ivan. 2023. »Prouke Petrićevih Deset dijaloga o povijesti iz etičke perspektive«, XVII. Mediteranski korijeni filozofije – Split, 13. – 15. travnja 2023., p. 47.

Vranješ, Ivan. 2023. »Ministar vanjskih poslova Immanuel Kant: Procjena (aktualnosti) Kantove diplomacije«, 64. godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva – Immanuel Kant: uz 300. obljetnicu rođenja königsberškog filozofa, p. 99.

Vranješ, Ivan. 2024. »Kršćanstvo kao hladno oružje – Marulićev vapaj za političkim preustrojstvom Europe«, XVIII. Mediteranski korijeni filozofije – Split, 11. – 13. travnja 2024., p. 85.

Vranješ, Ivan. 2024. »Via Rogeriana – suvremena gradnja puta do Boškovićeve prouke o Bogu«, 65. godišnji simpozij Hrvatskog filozofskog društva – Filozofija i religija: Pristupi proučavanju religije na interdisciplinarni način, p. 78.

Vranješ, Ivan. 2025. »Sveti Toma Akvinski uz Zimmermannov kut političkog ringa međuratne Hrvatske«, XIX. Mediteranski korijeni filozofije – Split, 3. – 5. travnja 2025., pp. 76-77.

Tečajevi

Vranješ, Ivan. 2022. »An Introduction to Logic: From Aristotle to Everyday Life«, Art for Introvert.

Pametnom Dosta – YouTube

Kako sam s prirodoslovno-matematičkog smjera skrenuo na humanistički smjer?

"Knjige treba spaliti, osim njih par koje treba staviti u muzeje," bio je moj glasan stav prilikom polaska u srednju školu. Ubrzo sam shvatio da prirodne znanosti nisu moj ispravni smjer te sam ostao bez jasnih interesa.

Lektiru nikad nisam shvaćao ozbiljno zbog ranije opisane averzije prema knjigama. Uvijek sam uspio na temelju aktivnosti dobiti odlične ocjene iz lektire bez da sam iste pročitao. Sve do trilogije Ivana Gundulića.

Tad je profesorica odlučila izvesti nekog pred ploču radi usmenog ispita iz lektire. Izbor je, za divno čudo, jer sam bio na kraju imenika, pao na mene. Nisam se proslavio. Majci sam rekao da sam dobio negativnu ocjenu jer nisam pročitao lektiru.

"Odsad ćeš pročitati svaku," zapovijedila je majka, ne shvativši što je zapravo učinila. Jer iduća lektira bila je Voltaireov "Candide ili optimizam". Knjiga me oduševila pa sam uvidio njihovu korist i van muzeja. Pronašao sam svoj novi interes i jedva sam čekao predavanja iz filozofije u četvrtom razredu srednje škole. Nisam požalio i donio sam konačnu odluku o upisu studija filozofije te engleskog jezika i književnosti.